Nešto više od tri godine u Crkvi u Hrvata događa se svojevrsna smjena biskupa. Ta je smjena bila izrazito evidentna 2016. godine kada smo imali tri biskupska imenovanja i ređenja: šibensko-kninskog Tomislava Rogića, gospićko-senjskog Zdenka Križića i vojnog ordinarija Jure Bogdana (dok je prošle godine bilo samo jedno; ono biskupa hvarsko-bračko-viškog Petra Palića). Ne, kako bi nas nagađanja sekularnih (a i ponekih vjerskih) medija htjela uvjeriti, zbog toga što Sveti Otac želi “smijeniti desno krilo Crkve u Hrvata”, već zbog toga što su je većina naših biskupa došla do dobi u kojoj je svaki biskup obvezan predati Svetom Ocu svoju ostavku.

Kanon 401. Zakonika kanonskog prava nalaže da se “dijecezanski biskup koji je navršio 75 godina života poziva da vrhovnom svećeniku preda odreknuće od službe, koji će, pošto razmotri sve okolnosti, odlučiti o tome“. Motu proprijom “Naučiti napustiti službu” objavljenim u veljači prošle godine, papa Franjo upotpunio je dodatne smjernice koje se tiču kanona 401. i drugih kanona vezanih uz ostavke biskupa. Odredio je da sa navršenih 75. godina zadaća biskupa ne prestaje ipso facto te da se dužnost smatra produženom sve dok se odricatelja ne obavijesti o prihvaćanju ostavke, ili o produženju dužnosti na određeno ili neodređeno vrijeme.

No, procedura izbora novog (nad)biskupa započinje i prije no što biskup preda svoju ostavku. Kanon 377. nalaže da barem svake tri godine biskupi crkvene pokrajine ili biskupske konferencije “zajednički i tajno sastave popis prezbitera, također članova ustanova posvećenoga života, koji su prikladniji za biskupstvo i neka ga dostave Apostolskoj Stolici, pri čemu ostaje na snazi pravo svakog pojedinog biskupa da zasebno iznese Apostolskoj Stolici imena prezbitera koje smatra dostojnima i prikladnima za biskupsku službu“. Također, kada god se imenuje novi biskup, uloga je apostolskog nuncija da “s obzirom na takozvanu trojku koja treba da se predloži Apostolskoj Stolici, pojedinačno istraži i Apostolskoj Stolici priopći, zajedno sa svojim mišljenjem, ono što savjetuju metropolita i sufragani pokrajine kojoj pripada biskupija koja treba da se popuni ili s kojom se sastaje na skupštinu, a i predsjednik biskupske konferencije; osim toga, papinski izaslanik neka pita za savjet neke iz zbora savjetnika i stolnog kaptola i neka, ako to smatra korisnim, pojedinačno i tajno zatraži mišljenje i drugih iz jednog i drugog klera, a i laika koji se odlikuju mudrošću“.

A kakav je to kandidat prikladan za biskupsku službu? Kanon 378. traži da se kandidat “odlikuje čvrstom vjerom, dobrim ponašanjem, pobožnošću, revnošću za duše, mudrošću, razboritošću i ljudskim vrlinama te da je obdaren drugim sposobnostima koje ga čine prikladnim za vršenje dotične službe, da uživa dobar glas, da ima barem trideset pet godina života, da je već barem pet godina prezbiter te da ima doktorat ili barem magisterij iz Svetoga pisma, bogoslovlja ili kanonskoga prava postignut na visokoškolskoj ustanovi koju je odobrila Apostolska Stolica, ili da je barem u tim znanostima zaista stručan“.

Prvi mjeseci 2019. godine mogli bi nam donijeti nove značajne promjene u hijerarhiji Crkve u Hrvata jer su trojica biskupa Crkve u Hrvata predala ili će predati svoju ostavku Svetom Ocu.

75 godina je 18. siječnja prošle godine navršio i svoju ostavku Papi prema Zakoniku kanona Istočnih crkava predao vladika Nikola Kekić. “Zahvalu na službi Sveti Otac je prihvatio i do imenovanja novog ordinarija meni je i dalje povjerena dosadašnja služba” napisao je vladika u uvodnoj riječi Službenog vjesnika eparhije. Vladika na svog nasljednika čeka već godinu dana, a imenovanje bi se trebalo uskoro dogoditi.

Svoju je ostavku s navršenih 75 godina 19. siječnja ove godine predao biskup varaždinski Josip Mrzljak (koji 6. veljače puni 20 godina biskupstva, a 16. studenog 50 godina svećeništva). On je na čelo varaždinske biskupije došao 2007. godine nakon što je skoro 10 godina bio pomoćni zagrebački biskup. 

Jedno bi još biskupsko mjesto ove godine moglo biti popunjeno: ono pomoćnog zagrebačkog biskupa koje je ostalo prazno 2017. ostavkom mons. Valentina Pozaića zbog zdravstvenih razloga. Kako znamo, s kardinalom Bozanićem se tijekom “Ad limina apostolorum” posjeta papa Franjo i pojedinačno susreo. Možda zbog imenovanja novog koadjutora?

S još jednim se biskupom Papa pojedinačno susreo: porečkim i pulskim biskupom Draženom Kutlešom. Mediji nagađaju da će on zamijeniti kardinala Bozanića na čelu Zagrebačke nadbiskupije. Ali, možda će pak doći na mjesto trećeg biskupa koji će u ovim danima predati svoju ostavku, a čiji će ishod biti najzanimljiviji jer povlači za sobom dva zamršena slučaja. Mostarsko-duvanjski biskup i upravitelj trebinjsko-mrkanski Ratko Perić na Svijećnicu navršava 75. godina i time svoje poslanje stavlja u ruke Pape Franje. Da li će Papa produžiti mandat biskupa Perića ili mu pak poslati nasljednika, da li će to biti mons. Kutleša ili netko drugi te kako će se nasljednik postaviti prema hercegovačkom slučaju i međugorskom fenomenu ostaje nam vidjeti.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s